Sa svojom burnom, ratom razorenom prošlošću, Beograd je poput feniksa koji se digao iz pepela i postao jedna od najtoplijih europskih prijestolnica danas. Beograd, dom za dva miliona ljudi, lep je grad koji sedi na ušću Dunava u Savu. Poželjet ćete prošetati obalom rijeke, možda svratiti na piće ili obrok na riječni brod koji je preuređen u restoran prije nego posjetite atrakcije u Beogradu. Glavni grad Srbije brzo postaje poznat kao centar za međunarodne festivale; domaćin više od 100 godišnje, zasigurno će se dogoditi svaki put kad posjetite.
10. Avalski toranj
https://maps.google.com/?ll=44.695972,20.514444&z=18(VIDI MAPU)
Avalski toranj, izgrađen 1965. i uništen NATO bombardiranjem Srbije 1999., obnovljen je 2010. godine, postavši najviši telekomunikacijski toranj na Balkanu. Izvorni toranj s vidikovcem bio je ponos regije. Javne donacije plaćene za obnovu tornja. Može se naći na planini Avala na periferiji Beograda. Sa 206 metara visine (675 stopa), to je peta najviša građevina u Srbiji; doslovno možete vidjeti miljama i kilometrima s promatračnice.
9. Kuća cvijeća
https://maps.google.com/?ll=44.786667,20.451668&z=18(VIDI MAPU)
Josip Broz Tito vodio je jugoslavenske partizane u Drugom svjetskom ratu, da bi kasnije postao predsjednik Jugoslavije. Ugledni vođa na međunarodnoj sceni, umro je 1980. godine; on i njegova žena spaljeni su u Kući cvijeća, poznatoj i kao Titov mauzolej. Neko vrijeme cvijeće je okruživalo njegovu grobnicu, dajući ime Kući cvijeća; cvijeće je sada nestalo, zamijenjeno bijelim stijenama. Izgrađen je 1975. godine kao zimski vrt za Tita, koji je odlučio biti pokopan ovdje. Današnji mauzolej dio je Muzeja povijesti Jugoslavije.
8. Gardos toranj
https://maps.google.com/?ll=44.848331,20.409750&z=18(VIDI MAPU)
Toranj Gardos tek je mlad u usporedbi s antičkim ili srednjovjekovnim spomenicima; izgrađena je 1896. No impresivna je kao i sve što je izgrađeno stoljećima ranije. Poznat je i kao milenijski toranj ili kula Janoša Hunyadina, mađarskog heroja koji je umro prije više od 400 godina na mjestu ranije tvrđave. Neke ruševine iz ranije utvrde ostale su i danas. Prvobitno jedna od pet kula koje su Mađari izgradili za proslavu 1.000 godina vladavine u regiji, znamenitost se nalazi u Zemunu, 20 km (13 milja) od Beograda.
7. Muzej Nikole Tesle
https://maps.google.com/?ll=44.805099,20.470699&z=18(VIDI MAPU)
Prije više od jednog stoljeća Nikola Tesla je napajao električnu energiju, izumivši AC sustav, električnu zavojnicu i srodne predmete. Generacijama kasnije ti su izumi doveli do automobila nazvanog po njemu, Teslinog električnog automobila. Također su doveli do muzeja posvećenog njegovom radu u središtu Beograda. Muzej Nikole Tesle sadrži tisuće dokumenata, knjiga, fotografija i crteža koji se odnose na njegovo djelo elektrificiranja svijeta. U muzeju se nalaze i interaktivne izložbe, uključujući računalne modele njegovih izuma.
6. Crkva Svetog Marka
https://maps.google.com/?ll=44.810101,20.468500&z=18(VIDI MAPU)
Crkva Svetog Marka, ili katedrala sv. Marka, u osnovi je dovršena 1940. na mjestu drvene crkve koja datira iz 1835. Smještena u četvrti Tašmajdan u središtu Beograda, jedna je od najvećih crkava u zemlji; nedaleko je zgrada parlamenta … Iznad vanjskog ulaza u crkvu pronaći ćete mozaik apostola Marka po kojem je crkva dobila ime. Crkva je ispunjena stoljetnim ikonama; u kripti je pokopano nekoliko vladara.
5. Knez Mihailova ulica
https://maps.google.com/?ll=44.817780,20.456944&z=18(VIDI MAPU)
Svaki grad ima jednu: ulicu koja odiše šarmom, oivičena je povijesnim zgradama i gdje kupci sklapaju pogodbe. U Beogradu je ova ulica Knez Mihailova, nazvana po srpskom knezu. Manja od jedne milje, ulica datira iz osmanskih dana, iako nikada nije došla na svoje sve do 19. stoljeća kada su bogati ovdje počeli graditi kuće. Povijesne građevine duž njenog puta uključuju hotel Srpska Kruna, izgrađen 1869. godine; privatne kuće na adresi Knez Mihailova 46, 48 i 50, koje datiraju iz 1870 -ih, te Greca Kraljica, kafić u zgradi iz 1835. godine.
4. Hram Svetog Save
https://maps.google.com/?ll=44.798084,20.468550&z=18(VIDI MAPU)
Sa kupolom visokom 134 metra (440 stopa), hram Svetog Save dominira beogradskim horizontom. Kako bi bila još viša, kupola je završena zlatnim križem visokim gotovo 12 metara (40 stopa). Najveća pravoslavna crkva koja se danas koristi, posvećena je Svetom Savi, važnoj srednjovjekovnoj ličnosti koja je osnovala Srpsku pravoslavnu crkvu. Nalazi se na visoravni Viacar, gdje se smatra da je pokopan Sveti Sava. Gradnja crkve od bijelog mramora i granita započela je 1935., zaustavljena tijekom Drugog svjetskog rata, a nastavljena 1985. Iako se još uvijek gradi, već je jedna od najpopularnijih atrakcija u Beogradu.
3. Ada Ciganlija
https://maps.google.com/?ll=44.783333,20.400000&z=18(VIDI MAPU)
Ada Ciganlija je otok sa umjetnim poluotokom u rijeci Savi/jezeru koji prolazi središnjim dijelom Beograda. Sa svojim lijepim plažama i sportskim sadržajima, Ada ljeti privlači više od 100.000 posjetitelja dnevno. Nadimak "Beogradsko more", poluotok Ada ispunjen je gustim šumama koje podsjećaju na područje divljine, pa biste mogli vidjeti jelene, zečeve i lisice. Kućne brodove, vikendicu za stanovnike Beograda, možete pronaći na sjevernom kraju. Ada Ciganlija san je sportaša s desetcima sportskih objekata, od tenisa do ragbija do veslanja, s umjetnim objektima za alpsko skijanje i snowboarding.
2. Ulica Skadarlija
https://maps.google.com/?ll=44.817799,20.464300&z=18(VIDI MAPU)
Ulica Skadarlija možda nije dugačka, samo 400 metara (1340 stopa), ali je najpoznatija ulica u Beogradu. Smješten u Starom gradu, povezuje Bulevar despota Stefana s Dušanovom ulicom. Ulica je oivičena starinskim zgradama. S boemskom atmosferom, Skadarlijska ulica se smatra beogradskom verzijom Montmartrea u Parizu. Zapravo, u 19. stoljeću bila je poznata kao romska četvrt. To je mjesto gdje se pjesnici okupljaju za Skadarlijske večeri u kući pokojnog pjesnika Dure Jakšića, i gdje Kazalište dječje ulice izvodi cirkuske predstave. Restorani i kafići na otvorenom pozdravljaju goste sa svih strana, uključujući poznate osobe.
1. Beogradska tvrđava
https://maps.google.com/?ll=44.823334,20.450277&z=18(VIDI MAPU)
Zbog svog strateškog obrambenog položaja, ljudi su živjeli na ušću Save u Dunav još od neolitika. Zatim su se doselili osvajači, najprije Kelti, a kasnije i Rimljani, koji su ovdje izgradili palisadu, a zatim Huni i Goti. Bio je to srpski vođa, međutim, u 15. stoljeću koji je zaista pojačao ovdje utvrde. Tvrđava je izuzetno netaknuta, zauzima veliki dio područja. Osim utvrda, službeno područje utvrde uključuje crkvu, muzej i nekoliko popularnih parkova.